Mala povijest splitske prostitucije

Javne su se kuće 20-ih godina prošlog stoljeća nalazile u staroj gradskoj jezgri. Na širem prostoru Geta djelovao je i veći broj uličnih prostitutki, kao i u nizu lokala i prenoćišta. Pričalo se i o tajnom gospodskom bordelu blizu starog Hajdukova igrališta, čija je vlasnica nudila mušterijama «ljepotice dana», sve dok jedan posjetitelj na slici nije navodno prepoznao svoju kćer.

Prostitucija je formalno u Splitu zabranjena Pravilnikom za izvršenje zakona o spolnim bolestima 15. lipnja 1934, a u listopadu iste godine i na razini nekadašnje Kraljevine Jugoslavije.

Nakon Prvog svjetskog rata splitsko Općinsko redarstvo revno je vodilo evidenciju o prostitutkama u javnim kućama koje su nazivali “kasernirane bludnice” i brinulo da budu pod redovitim liječničkim nadzorom kako ne bi klijentelu, a radilo se uglavnom o situiranoj gospodi, zarazile kakvom spolnom bolešću. Ostale su prostitutke nazivane “potajnim bludnicama”, a broj im se povećavao s dolaskom mornara i vojnika s brodovlja Antante u Poljudskoj uvali. Splitska povjesničarka Zdravka Jelaska Marijan proučavajući državni arhiv, literaturu i stare novine o životu Splićana između dva svjetska rata, došla je do podataka da su prostitutke u javnim kućama uglavnom bile stare između 20 i 25 godina, a prije su uglavnom radile kao služavke, konobarice i sobarice. Javne su se kuće 20-ih godina prošlog stoljeća nalazile u staroj gradskoj jezgri, u tzv. Getu – su bile u Pretorijanskoj, a jedna u Žarkovoj ulici. Na širem prostoru Geta djelovao je i veći broj uličnih prostitutki, kao i u nizu lokala i prenoćišta. Pričalo se i o tajnom gospodskom bordelu blizu starog Hajdukova igrališta, čija je vlasnica nudila mušterijama «ljepotice dana», dok jedan posjetitelj na slici nije navodno prepoznao svoju kćer.

“Registrirane prostitutke bile su opskrbljene posebnom zdravstvenom knjižicom, tzv. žutom knjižicom. Uz to, prostitucijom su se bavile i mnoge djevojke bez nadzora Redarstva. No, one su kad-tad bivale uhapšene zbog skitanja i bluda te upućene na liječnički pregled. Većina ih je bivala prepraćena u zavičaj, a ostale su dobivale žute knjižice, te su se jednom mjesečno morale podvrći obveznom liječničkom pregledu. Prostitutke u javnim kućama pregledavane su mnogo češće, tri puta tjedno. S obzirom na to da su njihove mušterije bile imućnije i uglednije. One među njima za koje bi se utvrdilo da imaju neku spolnu bolest liječene su u Splitu, a zatim protjerane s teritorija Splitske općine – navela je Jelaska Marijan iz Hrvatskog instituta za povijest.

U njezinoj knjizi “Grad i ljudi: “Split 1918. – 1941.” pobrojano je da je broj prostitutki u splitskim javnim kućama iza Prvog svjetskog rata do 1930. godine varirao od 40 do 83, koliko ih je bilo rekordne 1923.. Potajnih bludnica bilo je daleko više. Njih je 1920. godine bilo 320, godinu kasnije 297, a sve do 1930. godine i četiri puta više nego “kaserniranih bludnica”. Uglavnom su bile, navela je Jelaska Marijan, u dobi između 20 i 30 godina života i bez ikakva drugog zanimanja.

Među prostitutkama bilo je lokalnih djevojaka i djevojaka iz okolice, ali i iz udaljenijih krajeva prve jugoslavenske države, pa i strankinja koje su se nalazile u javnim kućama, što je otvaralo pitanje upletenosti javnih kuća u trgovanje ženama. O mreži trgovanja ženama u prvoj jugoslavenskoj državi više se doznalo kad je upravo zbog toga 1925. godine pred Kotarskim sudom u Zagrebu optuženo 16 osoba iz Zagreba, Siska, Bjelovara, Zemuna, Novog Sada i Subotica da djevojke su mamili obećanjem raznih poslova, a zatim ih slali u druge gradove u javne kuće – doznali smo od Jelaske Marijan.prostitutes-salon

PROSTITUCIJA U NOVIJE VRIJEME

U vrijeme druge Jugoslavije prostitutke u Splitu skupljale su se u ugostiteljskim objektima smještenima u tzv. Getu u staroj splitskoj jezgri. Usluge su pružale, sjećaju se vremešni Splićani u prenoćištu Slavija. Jedno od poznatijih mjesta iz 80-ih godina prošlog stoljeća bila je ilegalna javna kuća Gupčevoj ulici na Bačvicama gdje su po seksualne užitke dolazili viđeniji Splićani.

– Kako sam odrastao nedaleko, često sam tamo viđao kako tamo zalaze nepoznati nam muškarci i dobro se znali po što su došli. Za gospođu koja je to vodila često bih skoknuo po hranu za njezine mačke koje je obožavala i ostalo iz dućana. I prije nego sam napunio 20 godina odlučio sam udovoljiti znatiželji i tamo sam prvi put došao kao mušterija. Sjedilo bi se u dnevnom boravku, razgovaralo s “madam” te tri – četiri žene koje su pružale usluge, a bi se jedna izabrala i pošlo s njom u sobu. Na podu je bio madrac kojem je “madam” poslije svake mušterije mijenjala posteljinu. Tamo nisu usluge pružale “profesionalke”, već službenice, pa i udate žene koje su time popunjavale kućni budžet. Klijenti su bili i suci, i policajci i općinski uglednici, pa nikad nisu u Gupčevoj imali problema sa zakonom – prisjetio se stanovnik Bačvica.

Priču o bordelu u Gupčevoj ulici potvrdio nam je Siniša Reljić koji je često vozio Miljenka Smoju na reportaže i marende.

– Bilo smo jednom tamo, donijeli cvijeće, pa malo popili s gazdaricom i dobro se ispričali. Nismo došli potražiti usluge, nego je Smoju zanimalo kako to izgleda. Na kraju mu je gazdarica pokušala tutnuti u džep 100 njemačkih maraka što je on odbio, no, uzeo je bocu vina koju mu je dala, a njegova žena Lepa odmah mu je zaplijenila po dolasku kući – ispričao je Siniša Reljić.

Od 90-ih godina do danas središte splitske prostitucije je Đardin, središnji gradski park kod Dioklecijanove palače. Tamo godinama svoje tijelo nude dugogodišnje ovisnice o heroinu, bilo je i samohranih majki iz okolice prinuđenih da se prodaju kako bi imale novca za podizati djecu. S vremena na vrijeme policija prateći male oglasnike otkrije i kojekakve unajmljene stanove s prostitutkama kao što je bilo u četvrtima Mertojak i Pazdigrad. Djevojke bi se predstavljale ostalim stanarima kao studentice. Nedavno je izašao na vidjelo slučaj organizirane prostitucije kroz modnu agenciju Kristina putem koje su prema optužnici poznatim splitskim poduzetnicama podvodile i maloljetnice. Prostitucija u Splitu, u svakom slučaju, cvjeta.

 

maj