GDPR - Politika Zaštite Privatnosti

Ova stranica (combos.hr) je u vlasništu Udruge Combo, koja njom i upravlja.

Udruga Combo posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka naših korisnika. Politika zaštite privatnosti uređuje način postupanja s informacijama koje Udruga Combo obrađuje odnosno prikuplja kad se posjete naše internet stranice. Obrada osobnih podataka temelji se na jednoj od zakonitih osnova obrade.

Osobnim podacima smatraju se oni podaci koji Vas identificiraju (poput imena, spola, adrese, e-maila ili poštanske adrese i dr.). Udruga Combo ne prikuplja Vaše osobne podatke osim u slučaju kada se nam ih Vi izričito učinili dostupnima, čime pristajete odnosno dajete privolu na njihovo korištenje u niže navedene svrhe.

Udruga Combo koristit će Vaše osobne podatke za potrebe tehničkog upravljanja internetskim stranicama, analize preferenci te dostave općih i individualiziranih ponuda, s ciljem da Vam se omogući pristup posebnim informacijama te za potrebe komunikacije s Vama. Udruga Combo savjetuje svim roditeljima i skrbnicima da djecu poduče o tome kako sigurno i odgovorno postupati s osobnim podacima na internetu. Usluge koje pružamo nisu namijenjene osobama mlađim od 18 godina, ali za podatke koje prikupljamo ili obrađujemo ne možemo znati da li se odnose na osobe mlađe od 18 godina. Savjetujemo svim roditeljima i skrbnicima da poduče osobe mlađe od 18 godina o tome kako sigurno i odgovorno postupati s osobnim podacima na internetu.

Naše internet stranice koje posjećujete koriste kolačiće. Kolačićima se smatraju datoteke male veličine koje se privremeno pohranjuju na Vašemu tvrdom disku, što našoj internet stranici omogućava prepoznavanje Vašega računala prilikom sljedećeg posjeta stranice Udruge Combo. Navedeni alati mogu prikupljati i pohranjivati  tehničke podatke kao što su kolačići, IP adresa korisnika i/ili posjetitelja, identifikator mobilnog uređaja, podatke o pregledniku i slično, ali pritom ne identificiraju osobu. Kolačići koji se pohranjuju služe u analitičke i statističke svrhe i za funkcioniranje svih značajki internetske strance i boljeg korisničkog iskustva. Ti kolačići mogu biti stalni kolačić koji na računalu korisnika ostaju pohranjeni i nakon posjeta te privremeni kolačići koji se pohranjuju samo tijekom posjeta stranici. Ovisno o postavkama na Vašem internetskom pretraživaču, kolačići se mogu automatski prihvaćati. Ako niste suglasni njihovom upotrebom, kolačiće možete u bilo kojem trenutku lako izbrisati i/ili trajno isključiti na vašem računalu ili mobilnom uređaju pomoću postavki preglednika kojim se koristite. Više informacija o upravljanju kolačićima potražite na stranicama preglednika kojim se koristite.

Udruga Combo ulaže velike napore kako bi se osigurala sigurnost osobnih podataka te usklađenost s važećim propisima o zaštiti podataka. Napominjemo kako su Vaši podaci savjesno zaštićeni od gubitka, uništenja, manipulacije, neovlaštenoga pristupa i neovlaštenog izdavanja. Udruga Combo koristi najsuvremenije tehničke i organizacijske zaštitne mjere kako bi osiguralo sigurnost Vaših osobnih podataka.

Korisnik odlučuje koje podatke o sebi čini dostupnim Udruzi Combo. Ovim putem Vas obavještavamo kako imate pravo povući danu privolu u bilo kojem trenutku u cijelosti ili djelomično, na način da se obavijesti na e-mail adresu: [email protected] . Nadalje, po primitku izjave o povlačenju privole, pisanim putem ćemo potvrditi primitak, a osobni podaci koji su obuhvaćeni izjavom o povlačenju se više neće obrađivati počevši od datuma povlačenja privole. Napominjemo kako sve obrade i/ili prijenosi učinjeni do datuma povlačenja privole i dalje će ostati pravno valjani.

Osim prava na povlačenje privole korisnici, u skladu s važećim propisima o zaštiti podataka, imaju pravo na pristup i potvrdu od Udruge Combo u vezi s osobnim podacima, pravo na ispravak, pravo brisanja (“pravo na zaborav”), pravo na ograničenje obrade, pravo na prenosivost podataka te pravo na prigovor. Također, korisnici imaju pravo podnijeti pritužbu nadzornom tijelu za zaštitu podataka.

U slučaju da ste odlučili da ne želite dijeliti svoje podatke, molimo Vas uvažite kako možda nećete moći pristupiti nekim dijelovima internet stranica.

VILA DALMACIJA: Noć u Titovom krevetu za 28.000 kuna – Combo Portal

VILA DALMACIJA: Noć u Titovom krevetu za 28.000 kuna

Vila Dalmacija, koju su koristili Josip Broz Tito i Franjo Tuđman za svojih boravaka u Splitu, a znali su se u njoj leškariti Karađorđevići za Kraljevine Jugoslavije, sve je privlačnija mladim parovima za vjenčanja. Raskošna vila na južnoj strani Marjana može se iznajmiti za 28.125 kuna na dan, a usprkos visokoj cijeni, vikendi od svibnja do rujna su rezervirani i po dvije godine unaprijed. To zdanje, desetljećima poznato i pod nadimkom “Titova vila”, može se unajmiti i za svečane večere i domjenke, seminare, okrugle stolove, promocije, pa i snimanja. Naime, tamo su zabilježeni i pojedini kadrovi pete sezone HBO-ove uspješnice “Igra prijestolja.” S druge strane nekadašnju elitnu rezidenciju, besplatno mogu koristiti Vlada, Sabor, Predsjednica Republike, Grad Split i Ured gradonačelnika za proslave, sjednice, prezentacije i službene prijeme.

  • Vjenčanja nam se rezerviraju do dvije godine unaprijed, a svi vikend termini od svibnja do kraja rujna su nam rezervirani. Slobodnih vikenda ima u zimskim mjesecima, a mogu se naći i slobodni radni dani za komercijalni najam u toplijem dijelu godine. Već godinama raste interes za proslave vjenčanja u Vili, a pravila i naknade za korištenje su na snazi od svibnja 2015. godine, te se mogu naći na službenim stranicama Grada Splita – uputio nas je Marin Urlić, koji šest godina vodi ovaj objekt.

Vila je zadnji poput obnavljana 1979. godine pred dolazak Josipa Broza na Mediteranske ige u Splitu. Inače, u toj je vili boravio pred kraj života tri puta, a posljednji put oko 2 mjeseca. Tom je prilikom uređeno kupatilo za Tita koje se nalazi na prvom katu s U kadu uvedena je i slavina s morskom vodom, postavljeni je svijetleći svod, kao i rukohvat kako bi se maršal, koji je tada već imao problema s nogom, lakše uspeo u kadu. U njegovoj spavaćoj sobi i danas je isto kao i kad je on tamo bio – otmjeni starinski namještaj, pa i vremešni televizor u boji marke Gorenje. Prvi kat rese i goleme skupocjene kineske vaze, u Titovoj spavaonici je i maketa jedrenjaka koju su Brozu darovali radnici Brodosplita 1979. goduine.

  • Titovo ime više privlači strane tvrtke koje ovdje zakupe za večeru svojih zaposlenika na team buildingu, nego naše parove za vjenčanja. Recimo, znaju nam tu doći na večeru Skandinavci, pa čak su izvodili i igrokaz glumeći Tita i Jovanku na danskom. Šteta je što su mnoge stvari odnešene iz vile, neke na Panotovčak, a neke i u Banske dvore. No, i dalje je sve unutra funkcionalno, iako dosta staro. Recimo, grijanje ide iz poda, nema radijatora, što je kad je bilo napravljeno bilo daleko ispred svog vremena – kazao je Urlić.

Za komercijalno korištenje predviđeno je prizemlje vile s glavnom salom i terasom s koje se rado Jovanka Broz stepeništem spuštala u more, te vrt, kuhinja i pomoćni prostori. Za dnevni najam treba izdvojiti 20.000 kuna uz PDV i troškove agencijskog čišćenja od 2500 kuna što u konačnici stoji 28.125 kn. Komercijalno korištenje prijemnog salona i terase na katu je upola jeftinije, a mogu se unajmiti i obje etaže. Oni pak koji požele prenoćiti u predsjedničkom apartmanu na prvom katu, te koristiti tamošnje Titov radni kabinet i salon za prijem, trebaju također izdvojiti 28.125 kuna. No, za sada nije bilo zainteresiranih da se izvale na predsjedničkom krevetu, osim onih koji su tu blagodat koristili besplatno kao davni predsjednik Sabora i jedan ministar kulture.

Usput rečeno, Grad Split je 2015. godine od komercijalnog najma Vile Dalmacije uprihodio 675.000 kuna, što je gotovo za 100 tisuća kuna više nego godinu prije.

Vila je izgrađena 1914. godine kao pansion s 41 sobom, a prvi vlasnik je bio Frane Schiller po čijem je prezimenu dobila prvo ime. Tridesetih godina prošlog stoljeća nosila je naziv Pansion Split,a stariji Splićane pamte da su za dolaske uglednih gostiju imućnije splitske obitelji posuđivale svoje namještaj i pribor za jelo kako bi boravak uglednicima bio na višoj razini.

– Do vile su na početku vozile kočije ili se stizalo brodom. Priča kaže da ju je Schiller izgubio na kocki krajem 20-ih godina prošlog stoljeća, ali ju je nastavio voditi do smrti 1931. godine za novog vlasnika Ivana Petra Sabioncella, bogatog povratnika iz Južne Amerike koji ju je kupio za tri miljuna dinara. Kasnije su vođenje vile preuzeli Schillerovi sinovi. U početku vila nije imala bočna krila i drugi kat, a okolo su u kućama živjele splitske obitelji dok nije postala rezidencijalni kompleks Josipa Broza koji je od znatiželjnika čuvala ondašnja vojska – ispričao je Urlić.

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata u Vili Dalmaciji zbrinjavana su djeca koja su ostala bez roditelja,a 1947. godine kompleks vile, pratećih zgrada i zemljišta koji se pružaju na 18 hektara konfisciran je uz naknadu kao jedna od Titovih vila, te je od tada bio je pod stalnom paskom vojske do raspada Jugoslavije.

  • U istočnom krilui vile je od 1927.-do 1930. bio privremeno smješten i Ocenografski institut, a početkom 30-ih je obnovljena za boravak kraljice Marije Karađorđević i sinova. Od 1947. godine vila dobija status elitnog odmarališta za komunističke moćnike, a godinu dana kasnije pod vilom je napravljen podzemni tunel. Poslije Titove smrti služila je za odmor komunističkih moćnika – naveo je muzejski savjetnik Goran Borčić iz Muzeja Grada Splita koji će podatke o vili uskoro objaviti u 2. nastavku knjige “Povijest pisana svjetlom”.

Zemljište, vila te četiri manje kuće s apartmanima u kojima su znali ljetovati Titovi bliski suradnici koje objedinjuju kompleks (Karlovac, Gattin, Trumbić i Nigojević) procijenjeni su 2009. godine na ukupno 120 milijuna eura. Napomenimo, da je kružni tunel dužine 30-ak metara spojen sa hangarom napravljen za gliser kojim se Tita vozilo na kupanje i izlete, a jednom je njim pobjegao pred osguranjem na kupanje u Krilo Jesenice. mjesto između Splita i Omiša.

U tom se objektu 28. ožujka 1991. Franjo Tuđman prvi put sastao s Alijom Izetbegovićem, Slobodanom Miloševićem, te ostalim predsjednicima ondašnjih republika kako bio razgovarali o razrješenju jugoslavenske krize. Tuđman je tada predlagao da SFRJ postane savez suverenih država ili se razjedini.

Mak Jovanović (24 sata/Panorama 26.2.2016.)